Apple naplaćuje $20 mjesečno za AI koji ne radi — i ljudi plaćaju

Apple je upravo napravio ono što savršeno definira današnji tech svijet: lansirao AI servis koji ne radi i naplatiti ga 20 dolara mjesečno. I ono što je još gore — milijuni ljudi su već platili. Apple Intelligence Premium se prodaje kao revolucionarna AI usluga koja će transformirati način kako koristimo naše uređaje, a u stvarnosti je to Siri koja i dalje ne zna razliku između vremenske prognoze i recepta za palačinke, samo što sada halucinira u 4K rezoluciji.

Ali to nije najgori dio priče — najgore je što Apple zna da njihov AI ne radi, korisnici znaju da ne radi, tech mediji pišu da ne radi, a ipak se pretplate i kupuju brzinom kojom se COVID širio u domovima za starije. Ova situacija savršeno ilustrira fundamentalnu bolest moderne tech industrije: premium pretplate za polu-gotove proizvode. Apple Intelligence obećava "enhanced Siri", što je tech eufemizam za "Siri koja će možda razumjeti što govorite, ali vam definitivno neće dati ispravan odgovor".

Writing tools navodno pomažu s pisanjem, ali prema ranim recenzijama, ti alati pišu kao ChatGPT nakon što je popio par boca Jägermeistera. Image generation je tu, ali stvara slike koje izgledaju kao da ih je napravio AI koji je naučio umjetnost iz Microsoft Paint tutorijala iz 2003. godine. Sporiji odgovor od regularnog Siri-ja — što je tehnički podvig koji zaslužuje inženjersku nagradu za inovativnost u unazađenju.

Timing ovog lansiranja nije slučajan — Apple je vidio kako OpenAI, Google i Microsoft zarađuju milijarde na AI hype-u i odlučio da neće propustiti vlak. Problem je što Apple nikad nije bio posebno dobar s cloud servisima, što svatko tko je koristio iCloud može potvrditi na vlastitoj koži. Njihova AI infrastruktura je vjerojatno slična njihovom cloud storage-u: sporo, skupo i djelomično funkcionalno.

Ali kada imaš ekosistem od milijarde korisnika koji su navikli plaćati premium za sve s Apple logom, zašto ne naplatiti i nefunkcionalni AI? Logika je apsolutno bezgrešna iz profit perspektive — moralno upitna, ali bezgrešna. Najfascinantnije u ovoj situaciji je psihologija potrošača koji plaćaju ovu uslugu. Ovo nije slučaj gdje ljudi ne znaju što kupuju — recenzije su jasne, problemi su dokumentirani, sve je transparentno.

Ali Apple je uspio stvoriti kulturu gdje njihovi korisnici kupuju ne ono što proizvod trenutno može, već ono što misle da će možda moći u budućnosti. To je tech ekvivalent kupovanja loto listića, samo što umješto milijuna dolara, nagradi su "možda funkcionalni AI asistent". Model pretplate omogućuje Appleu da naplati razvoj proizvoda dok ga razvija, što je briljantna strategija za njih, a totalna katastrofa za potrošače.

Ovdje vidimo i savršenu demonstraciju kako monopolistička pozicija funkcionira u praksi. Apple ne mora imati najbolji AI da bi naplaćivao premium cijene — dovoljno je što kontrolira hardware i operacijski sustav. Korisnici ne mogu jednostavno instalirati bolji AI od treće strane jer Apple striktno kontrolira što se može i ne može na iOS-u. Zatvoreni ekosistem koji je godinama bio prodajan kao "sigurnost" sada postaje mehanizam za prodaju podstandardnih usluga po premium cijenama.

Genius strategija, mada ne baš etična prema korisnicima koji su desetljećima plaćali premium za "it just works" filozofiju. Usporedba s konkurencijom čini ovu situaciju još apsurdnijom. ChatGPT Plus košta išto 20 dolara mjesečno i daje pristup GPT-4 modelu koji, bez obzira na sve probleme OpenAI-a, funkcionira značajno bolje od Apple Intelligence. Claude Pro je slična priča.

Google Gemini Advanced nudi više funkcionalnosti za istu cijenu. Apple doslovno naplaćuje taj iznos za proizvod koji je objektivno lošiji od svake konkurentske opcije na tržištu. To može raditi samo kompanija koja ima toliku kontrolu nad svojim korisnicima da može prodati pijesak u Sahari po cijeni dijamanta. Tech mediji su također dio ovog problema.

Većina recenzija Apple Intelligence je krenula s disclaimer-ima o tome kako je "to tek početak" i kako "Apple ima povijest poboljšavanja svojih usluga kroz vrijeme". Taj tip apologetskog novinarstva omogućuje kompanijama da lansiraju nedovršene proizvode bez stvarnih posljedica. Umješto da jasno kažu "ovo ne valja i ne plaćajte to", mediji plijene oko teme kao diplomatski corps oko ratnog zločina. Korisnike se tretira kao beta testere koji plaćaju privilegiju testiranja, što je obrnuta logika od svega što je tech industrija tvrdila kroz zadnjih 20 godina.

Iz Amsterdama, gdje radim s AI tehnologijama svakodnevno, ova situacija izgleda još apsurdnija. Europa pokušava regulirati AI kroz EU AI Act, a najveća tech kompanija na svijetu prodaje AI koji ne radi po cijeni koja je veća od prosječne plaće u nekim članicama EU-a. To nije tehnološki problem — to je kulturni problem. Amerika je stvorila kulturu gdje se nedovršeni proizvodi prodaju kao "early access" ili "beta", što evropske kompanije nikad ne bi mogle proći.

Apple Intelligence pokazuje koliko je američko tržište postalo tolerantno prema otvorenom iskorištavanju. RiNET pristup gdje lokalni modeli imaju prioritet nad cloud rješenjima počinje izgledati ne samo kao tehnički, već i etički superioran izbor. Što se tiče budućnosti, ova situacija postavlja zabrinjavajući precedent. Ako Apple može naplaćivati 20 dolara mjesečno za AI koji ne radi, što sprečava druge kompanije da rade isto?

Microsoft će vjerojatno pokušati slične trikove s Windows AI pretplata-om, Google će možda lansirati "Premium Search" koji koristi Gemini za rezultate koji su 50% manje točni od regularnog pretraženja, ali su "AI powered". Tech industrija je shvatila da korisnici plate anything s AI etiketom, bez obzira na kvalitetu ili funkcionalnost. To nije održivo dugoročno, ali kratkoročni profit je očito jedina metrika koja zanima shareholdere. theverge.com

Izvor: theverge.com