Programeri su postali manje potrebni prepolovljeno brzinom kojom su nekad postajali potrebni
Studija Federalnih rezervi SAD-a donijela je brojku koju su svi čekali, ali je nitko nije želio čuti otvoreno. Otkad je ChatGPT ušao u javni prostor, rast zapošljavanja programera u Americi pao je za gotovo pedeset posto. To nije šok. To je potvrda onoga što svaki developer koji drži do sebe osjeća već dvije godine — da je alat koji mu je trebao pomoći da piše bolji kod zapravo postao alat koji pomaže njegovom šefu da shvati da mu ne treba pet ljudi nego dva i jedan prompt.
Pedeset posto. To nije margina greške. To nije fluktuacija tržišta. To je podatak koji govori da se u trenutku kad je generativna umjetna inteligencija postala dostupna masi, tržište rada za jednu od najtraženijih profesija prošlog desetljeća prepolovilo. I to ne u roku od deset godina, ne u roku od pet godina, nego u roku od dvije godine. Brže nego što su kompanije uspjele promijeniti svoje natpise na LinkedInu.
A najgore od svega je što ovo nije priča o tehnologiji. Ovo je priča o ljudima koji su povjerovali da je njihova vještina sigurna jer su je učili četiri godine na fakultetu, polagali certifikate i gradili portfolio. I sad sjede pred ekranom i gledaju kako netko tko ne zna razliku između petlje i rekurzije generira funkcionalan kod brže nego što oni stignu otvoriti IDE. To boli. Boli više nego što će ikad priznati.
Ali hajmo biti pošteni do kraja. Ova brojka ne znači da su programeri postali nepotrebni. Znači da su postali skuplji nego što tržište trenutno želi platiti. Jer kad imaš alat koji obavi šezdeset posto posla za nula dolara po satu, logika kapitala kaže da ćeš zadržati samo one koji rade onih četrdeset posto koje alat ne može. A to su ljudi koji razumiju arhitekturu, sigurnost, domene i posljedice. To su ljudi koji znaju zašto nešto ne valja, a ne samo kako nešto napisati.
Ostatak? Ostatak je postao višak. I to je okrutna istina koja se ne može ublažiti motivacijskim govorima o lifelong learningu i prilagodbi.
Jer nije stvar u tome da se programeri nisu htjeli prilagoditi. Stvar je u tome da se industrija promijenila brže nego što je itko mogao predvidjeti, a oni koji su prodavali maglu o AI revoluciji kao alatu koji će osloboditi kreativnost sad šute i gledaju u pod kad ih pitaš za posljedice. Jer su znali. Znali su od prvog dana da ovo nije alat za demokratizaciju kodiranja nego alat za rezanje troškova.
I evo nas. Studija Federalnih rezervi je samo papir koji potvrđuje ono što svaki junior developer osjeća na svojoj koži. Konkurencija je postala jača, zahtjevi veći, a broj pozicija manji. A oni koji su prije dvije godine govorili da će AI učiniti programere produktivnijima i traženijima sad prodaju subscription za alat koji radi istu stvar s manje ljudi.
Nije drago. Nije slučajno. Nije greška.
To je kapitalizam u svom najčišćem obliku.
Izvor: the-decoder.com
Zanima vas ovakva AI tehnologija?
RiNET gradi sovereign AI rjesenja za javni sektor i poduzeca - od civic intelligence do automatizacije nabave.
Kontaktirajte nas →
Komentari