Korzo na pranje: Hoće li ikad biti čisto?

Pedeset godina visokotlačnog pranja i Rijeka još uvijek nije shvatila da se prljavština ne skida WAP-om nego pametnim odlukama. KD Čistoća kreće u izvanredno ručno čišćenje Korza, što je otprilike jednako ambiciozno kao kad bi netko odlučio oprati more iz kante. Jebote, čovjek bi pomislio da je Korzo postao pozornica za neki festival prljavštine, a ne glavni gradski trg.

Nije drago. Nije slučajno. Nije greška.

Čišćenje Korza visokotlačnim pranjem u dvije smjene, od sedam ujutro do pola jedan pa opet od pola dva popodne, zvuči kao plan za borbu protiv nuklearnog otpada, a ne za uklanjanje žvakaćih guma i psećeg izmeta. Tisuću tristo eura za lekciju iz povjerenja koju je platila starica sa Škurinja — tisuću tristo eura koje su dvije ženske osobe izvukle lažnim predstavljanjem. I dok se čiste kamenje i granit, negdje u sjenu se uvlači pitanje: je li problem u prljavštini na Korzu ili u prljavštini u sustavu?

Jer, gle čuda, kad gradska komunalna firma najavljuje poseban režim čišćenja, to obično znači da je redovni režim propao. Koji kurac je redovni režim ako treba izvanredno pranje nakon svakog događaja? To je kao da kažeš "normalno dišem, ali evo sad idem na kisik jer sam se malo zaduhao". Ili kao da netko nakon svakog obroka pere zube WAP-om. Pas mater.

Četrnaest naleta na divljač u tjedan dana, tristo potpisa za dječje igralište koje ne dolazi, trideset četiri posto pretilosti i nula posto odgovornosti — i sad još Korzo na pranje. Grad funkcionira po principu "gasiti požare" umjesto "spriječiti požare", što je u IT svijetu poznato kao reaktivno održavanje, a to je najskuplji oblik održavanja koji postoji. U Kvarner Netu smo to naučili na teži način: bolje platiti sistemskog administratora nego tri puta godišnje obnavljati server.

Ali ne, mi peremo Korzo. Visokotlačno. Ručno. Po sekcijama.

U svijetu gdje pametni gradovi koriste senzore za detekciju gužve i automatsko čišćenje, mi imamo čovjeka s WAP-om koji pere kamenje dok turisti prolaze i gledaju u svoje mobitele. Tehnologija je stigla do točke gdje roboti mogu čistiti ulice bez ljudske intervencije, ali Rijeka je odlučila da je ručni rad s visokotlačnim čistačem najbolje rješenje. To je kao da si kupio Tesla Model S pa ga voziš konjskom zapregom jer ne vjeruješ elektrici.

Ako je Korzo toliko prljav da treba poseban režim čišćenja, možda je problem u tome što ga ljudi koriste. Možda je problem u tome što je Korzo postao mjesto gdje se ljudi okupljaju, jedu, piju, puše i ostavljaju smeće. Možda je problem u tome što kante za smeće nisu dovoljne ili što ih nema na pravim mjestima. Ali ne, lakše je najaviti izvanredno pranje i napraviti fotografiju za medije nego promijeniti sustav.

Trideset godina u IT-u naučilo me jedno: ako stalno gasiš požare, nešto nije u redu s arhitekturom. Ako svaki tjedan pereš Korzo WAP-om, nešto nije u redu s urbanim planiranjem. Ako trošiš novac na izvanredna čišćenja umjesto na prevenciju, nešto nije u redu s budžetiranjem.

I tako ćemo opet gledati fotografije čistog Korza, sretne radnike Čistoće i zadovoljne gradske dužnosnike. A za tjedan dana, opet će biti prljavo. Jer prljavština nije na kamenu, prljavština je u glavama onih koji misle da se problem rješava pranjem, a ne promjenom.

Izvor: riportal.net.hr