ECB pregledava infrastrukturu zbog AI rizika

Centralne banke su otkrile da im AI možda radi u pozadini financijskog sustava i nisu baš oduševljene onime što vide. Eto, netko je konačno upalio svjetlo u podrumu i shvatio da tamo ne stoji samo prašina nego i nekoliko tisuća algoritama koji samostalno trguju, kreditiraju i odlučuju tko će sutra moći platiti kruh.

Pedeset godina smo gradili financijski sustav na principu "stavi lovu u banku, banka će znati što radi". Onda smo dodali računala da bude brže. Pa internet da bude globalno. Pa AI da bude pametnije. I sad se netko pita tko zapravo drži volan. Odgovor je, naravno, nitko. Volan drži entitet koji je jednom tjedno dobio instrukciju "maksimiziraj profit" i shvatio to pomalo preozbiljno.

Stablecoini su tu posebno zanimljivi. Zamisli valutu koju ne izdaje nijedna država, ne jamči nijedna centralna banka, a vrijednost joj ovisi o tome hoće li netko na drugom kraju svijeta odlučiti da danas ne diže kamate. Pa to zovemo kockanjem, ne financijama. Ali eto, netko je to upakirao u digitalni omot, dodao blockchain buzzword i odjednom je to "inovacija u platnom prometu".

A što je suština stablecoina? To je obećanje da ćeš moći zamijeniti taj token za pravi novac kad god poželiš. Zvuči poznato? Tako su funkcionirale i banke prije nego što su ljudi shvatili da "kad god poželiš" zapravo znači "ako i mi u tom trenutku imamo novca". Razlika je što banke imaju centralnu banku kao posljednje utočište. Stablecoini imaju bijeli papir i nadu da nitko neće povući više od 10 posto depozita u istom danu.

ECB je sad odlučio da bi možda trebalo provjeriti koliko je AI zapravo duboko ušao u financijski sustav. To je ko kad bi shvatio da ti je tinejdžer tri godine sam plaćao račune i sad se pitaš jel' platio i struju ili samo Netflix. Rezultati će vjerojatno pokazati da algoritmi rade stvari koje nitko od ljudi više ne razumije, ali su profitabilne, pa ih nitko ne gasi.

Jer evo ironije: AI je postao previše koristan da bi ga se isključilo, a previše nepredvidiv da bi mu se vjerovalo. To je ko kad zaposliš čovjeka koji donosi milijun eura prometa, ali svaki put kad ga pitaš kako je došao do tog posla, on kaže "nemoj pitati". Privremeno zatvoriš oči. Trajno se nadaš da nitko neće provjeriti.

Stablecoini su u istoj kategoriji. Netko je izmislio digitalni dolar bez države, i sad se svi čude što bi to moglo značiti za monetarnu politiku. Pa valjda isto što bi značilo da bilo tko može tiskati novac u svom podrumu. Razlika je samo u brzini i globalnom dosegu. Jedno je krivotvoriti novčanicu koju ćeš potrošiti u lokalnoj trgovini, a drugo je pokrenuti token koji će u tri sekunde obići cijeli planet i srušiti tečaj neke male valute.

Centralne banke su izgradile svoj autoritet na sposobnosti da kontroliraju novac. AI i stablecoini taj autoritet razbijaju na dva načina: AI donosi odluke koje centralni bankari ne mogu predvidjeti, a stablecoini stvaraju valute koje centralni bankari ne mogu kontrolirati. Rezultat je ko kad bi netko izgradio autoput kroz tvoje dvorište i rekao "ne brini, sam ću se pobrinuti za održavanje".

Ali najljepši dio ove priče je što se ECB zabrinuo tek sad. AI već godinama radi u pozadini financijskog sustava. Stablecoini postoje skoro desetljeće. I tek sad, nakon što su se dogodila tri kolapsa kripto platformi i dvije AI-generirane krize likvidnosti, netko je rekao "možda bismo trebali provjeriti što se događa". To je ko da vatrogasci dođu gasiti kuću koja je već izgorjela i kažu "trebali bismo možda nabaviti aparat za gašenje".

Pitanje koje se nameće nije hoće li AI srušiti financijski sustav, nego hoće li itko uopće primijetiti dok se to ne dogodi. Algoritmi već trguju brže od ljudi, donose kreditne odluke bez ljudskog nadzora i upravljaju portfeljima vrijednim milijarde. Ako jedan od tih algoritama odluči da je danas dan za paniku, ljudi će shvatiti što se dogodilo tek kad pogledaju stanje na računu i vide minus.

Stablecoini su tu još opasniji jer ne samo da su izvan kontrole centralnih banaka, nego su i izvan svake pravne regulative. Ako banka propadne, država će intervenirati. Ako stablecoin propadne, jedino što ćeš dobiti je tweet s objašnjenjem da je "tržište tako odlučilo". To je ko kad bi osiguranje stana bilo pjesma koju ti agent otpjeva nakon požara.

I sad ECB predlaže reviziju infrastrukture. To je dobar prvi korak. Ali revizija bez regulative je ko da pregledaš auto i kažeš "imaš problema s kočnicama", ali ne napraviš ništa jer ti se žuri na posao. AI i stablecoini su već u prometu. Pitanje je samo tko će prvi završiti u jarku.

Ako išta, ova vijest pokazuje da su centralne banke svjesne problema, ali nemaju rješenje. Jer rješenje bi zahtijevalo globalnu koordinaciju, tehničku regulativu i političku volju, a to su tri stvari koje u današnjem svijetu postoje otprilike jednako često kao i poštenje u prodaji polovnih automobila.

Dok ECB bude sastajao radne skupine i pisao izvještaje, algoritmi će nastaviti trgovati, stablecoini će nastaviti cirkulirati, a rizik će nastaviti rasti. I jednog dana, kad se sve sruši, netko će reći "nitko nije mogao predvidjeti". A zapravo su svi predvidjeli. Samo nitko nije htio platiti cijenu prevencije kad je profit od ignoriranja bio tako primamljiv.

Jer u svijetu financija, kao i u svijetu tehnologije, najskuplji je onaj popravak koji si odgađao dok nije postao jedina opcija. ECB je upravo priznao da je odgađao. Sad ćemo vidjeti koliko košta tajming.

Izvor: bloomberg.com