Novi porez na ekstraprofit i sretna nova godina

Ako vas je netko pitao što donosi 2027., evo odgovora: više poreza, manje para i jedan lijep, uredan račun za sve koji su mislili da će inflacija proći kao loš san poslije previše kuhanog vina. Vladin paket mjera protiv inflacije, kako su ga nazvali, stupa na snagu početkom iduće godine, a obuhvaća privatne iznajmljivače, paušalne obrtnike, velike kompanije i zaposlenike u javnom sektoru. Drugim riječima: sve osim onih koji su inflaciju stvorili.

Ali krenimo redom. Ministar financija predstavio je na koalicijskom sastanku plan koji uključuje dodatni porez na ekstraprofit velikih tvrtki. Kompanije koje ostvare dobit znatno iznad prosjeka — što god to značilo u zemlji gdje se prosjek računa kao prosjek između onoga što zarađuje direktor i onoga što zarađuje čistačica — platit će više. Zvuči kao socijalna pravda, zar ne? Dok ne shvatiš da te iste kompanije imaju računovođe koji su pametniji od cijelog Poreznog zakona i da će ekstraprofit jednostavno pretvoriti u ekstra-trošak koji će platiti potrošač. Kao i uvijek.

Onda dolazimo do privatnih iznajmljivača. Ah, taj hrvatski nacionalni sport. Iznajmljivanje apartmana, soba, kutija za cipele na moru po cijenama koje su u posljednje tri godine porasle brže od mog krvnog tlaka kad vidim cijenu kave na Korzu. Sad će i oni dobiti svoj dio kolača. Porez na nekretnine, veći paušal, nešto treće — zapravo nije bitno što, bitno je da će na kraju taj trošak pasti na gosta. A gost će, naravno, doći jer — gdje će drugdje? More je isto, sunce je isto, samo je cijena dvostruko veća nego prošle godine. I to se zove mjera protiv inflacije.

Paušalni obrtnici su sljedeći na udaru. Ljudi koji su povjerovali državi kad im je rekla "otvorite obrt, bit ćete svoji gazde, platit ćete paušal i mir". Sad im država kaže: "Ma šalili smo se, evo novi izračun." Paušalni obrt je u Hrvatskoj postao svojevrsni catch-all za sve koji ne mogu naći posao u struci, ali znaju baratati alatom, kuhinjom ili tipkovnicom. I sad će im država reći: "Znaš kaj, inflacija je velika, trebamo novce. Daj ti nama malo više." Kao da paušalni obrtnici žive na drvetu i ne osjećaju rast cijena struje, goriva i hrane.

Tu su i zaposlenici u javnom sektoru. Oni su već navikli da ih se spominje u svakom paketu mjera, ali nikad u pozitivnom kontekstu. Plaće su im rasle sporije od inflacije, a sad će im, vjerojatno, nešto smrznuti, nešto smanjiti, nešto preusmjeriti u fond iz kojeg se financira nešto treće. Javni sektor je u Hrvatskoj postao sinonim za "mi smo vam zahvalni što radite, ali nemamo vam kaj dat, evo jednu plaketu i slobodan dan na državni praznik".

I sad dolazi onaj ključni dio: sve te mjere, svi ti porezi, sva ta povećanja — trebali bi smanjiti inflaciju. Kako? Pa tako što će država uzeti više novca od građana i poduzeća, pa će građani i poduzeća imati manje novca, pa će manje trošiti, pa će cijene pasti. To je teorija. U praksi, građani će imati manje novca, ali će i dalje morati jesti, grijati se i putovati na posao. A poduzeća će jednostavno podići cijene da pokriju nove poreze. Inflacija će ostati ista, samo će država imati više para da je ignorira.

Znate što je najbolje u cijeloj priči? Da su ove mjere predstavljene kao "paket protiv inflacije". Kao da je inflacija neka vanjska sila, poput lošeg vremena, koju država može otjerati poreznom politikom. Inflacija u Hrvatskoj nije došla iz svemira. Došla je iz odluka. Odluka da se tiska novac. Odluka da se subvencionira energente umjesto da se reformira tržište. Odluka da se zadrži PDV na hranu na 25 posto. Odluka da se ne otvori tržište za konkurenciju. Inflacija je domaći proizvod, i to s oznakom "ručni rad".

Ali ne brinite. Država će vas zaštititi. Država će uzeti novac od onih koji ga imaju, dati ga onima koji ga nemaju, i sve će biti u redu. Dok ne ponestane onih koji ga imaju. Onda će država uzeti od onih koji ga nemaju. To se zove fiskalna politika, i to je jedino što hrvatska vlada zna raditi besprijekorno: uzimati novac. Davanje je uvijek kompliciranije.

Pogledajmo malo širu sliku. U svijetu gdje centralne banke dižu kamatne stope, gdje se smanjuje potrošnja, gdje kompanije otpuštaju radnike, Hrvatska uvodi nove poreze. Nije li to pomalo kontraintuitivno? U vrijeme recesije — a da, u recesiji smo, samo to nitko ne želi priznati — normalne države smanjuju poreze da potaknu potrošnju. Mi ih dižemo. Zato što mi nismo normalna država. Mi smo država koja inflaciju liječi tako što bolesniku uzima novac i šalje ga na terapiju. Terapija se, naravno, plaća.

I što sad? Ništa. taj ti ljudi koji su sjeli na koalicijski sastanak i dogovorili ove mjere sjedit će za godinu dana na istom stolu i dogovarati nove mjere jer ove nisu upalile. A između ta dva sastanka, netko će objasniti da je kriva Europa, netko da su krive naftne kompanije, netko da su krivi turisti koji su došli i potrošili novce. Bilo tko osim onih koji su sastavili paket.

I tako ćemo opet izmisliti kotač. Ovaj put s više poreza i manje smisla.

Izvor: riportal.net.hr