Studeni studenti hit radna snaga za sezonu: koliko zarađuju?

Zamislite situaciju: sunce sije, more miriše, a vi se nalazite u restoranu s najljepšim pogledom, usput poslužujući turiste koji nemaju pojma tko ste. U Hrvatskoj, to je svakodnevica za brojne studente koji, zarađujući za život, istovremeno prikupljaju iskustva koja će im možda zatrebati kad se vrate u stvarni svijet nakon diplome. Ovih dana, student je postao najtraženija radna snaga, a poslodavci se utrkuju da ih angažiraju. Vjerovali ili ne, prošle godine više od 30 tisuća studenata radilo je sezonske poslove preko studentskih servisa. Ako ste se ikad pitali tko su ti junaci koji kuhaju, poslužuju, čiste ili se bore s papirima dok sunce zalazi, evo odgovora. Vreva oko nalaska sezonskih radnika nije ništa novo. Već nekoliko godina, tržište rada u turizmu svjedoči kako su studenti u velikoj potražnji, a poslodavci se bore za njihovu pažnju kao da se radi o nekom talentiranom influenceru koji prodaje svoje usluge na društvenim mrežama. Čak i kad se studenti zapošljavaju s minimalnim plaćama, čini se da je to bolje nego ništa. I dok se mnogi plaše da će biti iskorištavani, istina je da, unatoč svemu, studenti često prođu bolje nego mnogi njihovi stariji kolege koji se bore s istim poslodavcima. Pitanje koje se nameće jest: koliko se zapravo može zaraditi? Na temelju informacija, studentski poslovi obično donose plaće koje variraju od 30 do 50 kuna po satu, ali naravno, to ovisi o vrsti posla i mjestu rada. U nekim slučajevima, mladi radnici mogu zaraditi i više, osobito ako su angažirani u popularnim turističkim destinacijama ili na specijalnim događanjima. Tu se otvara svoja vrsta apsurda — dok se poslodavci bore za radnu snagu, neki od njih ne shvaćaju da su studenti ti koji čine razliku između uspješnog i neuspješnog poslovanja. Uostalom, tko će poslužiti taj Negroni bez studenta koji je usput učio kako se to radi za vrijeme fakultetskih predavanja? No, iza ovih brojeva i statistike leži i jedna mračnija stvarnost. Mnogi studenti su prisiljeni raditi kako bi preživjeli, a sezonski poslovi postali su nužnost, umjesto prilike. Gdje su nestali radni uvjeti koje su naši roditelji uživali? Jebeno, ti posli su postali oblik preživljavanja, a ne prilika za stjecanje iskustva. U zemlji gdje su plaće često niže od minimalnih troškova života, pitanje se nameće samo od sebe: kako će ti mladi ljudi preživjeti kad sezona završi? Tko će im pomoći kada se nađu bez posla i s računima koji se gomilaju? Zagledajući se u tu situaciju, ne možemo se ne zapitati: zašto naša vlada ne reagira? Zašto se ne osigurava da se studenti zapošljavaju u okvirima koji bi im omogućili da žive dostojanstveno? Kad smo već kod toga, što je s onim poslodavcima koji zarađuju milijune na leđima mladih ljudi, a ne nude im ništa osim neizvjesnosti i kratkoročnih ugovora? I dok se svi prave da je sve u redu, mladi ljudi se bore da pronađu svoj put i izgrade budućnost. Zadovoljstvo poslom, koje neki od njih pronalaze, često je izvor bijega od svakodnevnih briga, ali to ne može zamijeniti potrebu za financijskom stabilnošću. U trenutku kada mladi ljudi odluče da se zaposle, postaju ne samo radna snaga, već i investicija. , oni će biti ti koji će sutra voditi društvo, ali sada su žrtve sustava koji ih ne shvaća ozbiljno. U svijetu gdje studenti postaju hit radna snaga, pitanje ostaje: koliko je zapravo vrijedna njihova radna snaga? U trenutku kada se tržište rada bori za njih, možda bi se trebali zapitati: tko tu zapravo profitira? Jer, ako studenti nisu ti koji profitiraju, možda je vrijeme da se stvari promijene.

Izvor: riportal.net.hr