SpaceX IPO: 1,75 bilijuna dolara za firmu koja još nije dokazala da može letjeti bez državne infuzije
Jedan bilijun sedamsto pedeset milijardi dolara je brojka toliko apsurdna da gubi svako značenje, poput cijene nekretnine u Zagrebu koju agent opisuje kao "šarmantnu priliku za ulaganje" dok ti ne kaže da je u podrumu i da curi voda iz pločica. To je iznos za koji bi mogao kupiti Švicarsku, platiti dug Grčke i još ostalo za par privatnih otoka, ali u današnjem financijskom cirkusu, to je samo "vjerojatna" tržišna vrijednost za SpaceX, kompaniju koja je, prema izvješćima, tajno podnijela dokumentaciju za IPO. Konfidencijalno podnošenje je, naravno, onaj fini financijski ekvivalent šaptanja "imam nešto za tebe" u mračnom kutu bara, prije nego izvadiš prospekt koji miriše na rakete i neostvarene rokove.
Pacijent, u ovom slučaju tržište kapitala, pokazuje uznapredovale simptome halucinacije veličine. Glavni simptom: vjerovanje da je kompanija čija je primarna usluga lansiranje tereta u orbitu — usluga koju u ogromnoj mjeri plaćaju američka vlada i NASA — vrijednija od cjelokupnog japanskog automobilskog tržišta. Sekundarni simptomi uključuju ignoriranje kronične ovisnosti o državnim ugovorima, povijesti propuštanja rokova koja bi posramila i najopušteniju hrvatsku građevinsku firmu, te činjenicu da je "Mars kolonija" još uvijek u fazi render animacije na Twitteru.
Liječenje? Javno tržište dionica, koje će, poput šoka adrenalinom, ili probuditi pacijenta na užasnu istinu, ili ga ubiti. Okladiram se na ovo drugo. Ako je konfidencijalno podnošenje elegantan način da se izbjegne trenutna javna sramota, onda je 1,75 bilijuna dolara elegantan način reći "molim vas, nemojte sada gledati kuhinjska vrata".
Jer što bi javnost mogla vidjeti? Mogla bi vidjeti koliko je zapravo SpaceX profitabilan kad se oduzmu milijarde dolara ugovora za opskrbu Međunarodne svemirske postaje i za razvoj letjelice za NASA-u. Mogla bi vidjeti koliko košta održavanje flote raketa koje se, iako genijalno dizajnirane za ponovno korištenje, i dalje troše poput Formula 1 bolida nakon svake utrke. Mogla bi postaviti pitanje koje nitko ne želi čuti: što se događa kad se taj val državnih narudžbi uspori?
Odgovor leži u čistoj fizici: ono što ide gore, pod utjecajem ogromne količine tuđeg novca, mora jednom i sići. Ovdje ulazimo u teritorij mitologije. SpaceX nije samo kompanija; to je kulturni artefakt, simbol američke inovacije i privatnog poduzetništva koji je pobijedio tromost državnih agencija. Mit je moćan.
On pretvara teške, prljave, izuzetno skope inženjerske pothvate u priču o spašavanju čovječanstva. I nitko nije bolji u prodaji tog mita od Elona Muska. On je šaman moderne ere, a njegov Twitter račun je vatreno ognjište oko kojeg se okupljaju vjernici. Ali mitovi, kao i rakete, zahtijevaju gorivo.
U ovom slučaju, gorivo je stalni tok novih priča, novih "revolucija": Starship će nas odvesti na Mars, Starlink će donijeti internet svima, Hyperloop će... dobro, zaboravite na Hyperloop. Problem s mitologijom na burzi je što analitičari vole zvati "temeljnu analizu". Oni traže brojke, profitne marže, konkurentske prednosti koje traju dulje od jednog ciklusa vijesti. Što se događa kad se sveti gral susretne s Excel tablicom?
Usporedba s Teslom je neizbježna i otkriva cijeli mehanizam. Tesla je na neki način probila led. Ona je dokazala da se ogromna tržišna kapitalizacija može izgraditi na relativno malom broju prodanih automobila, uz pomoć karme regulatornih kredita i neosporno privlačnog brenda. Tesla je postavila presedan: gubitaško poduzeće može postati najvrjedniji proizvođač automobila na svijetu, samo treba imati dobru priču i CEO-a koji se ponaša kao crossover između Tonyja Starka i P.
T. Barnuma. SpaceX sada želi ponoviti taj trik, ali na steroidima. Tržište je već naučeno da ne gleda P/L izvještaj nego "potencijal".
Ako je Tesla imala potencijal da preokrene automobilsku industriju, SpaceX ima potencijal da preokrene ljudski rod. To je najskuplja riječ u svemiru. No, postoji jedan ogroman, zveckajući, neugodan problem u ovoj priči: Starlink. Dok je lansiranje satelita glamurozan posao, Starlink je pokušaj da se od te iste infrastrukture napravi globalni, profitabilni telekom.
I tu stvari postaju lješnjarske. Izgradnja megakonstelacije od desetaka tisuća satelita je vjerojatno najskuplji telekom projekt u povijesti čovječanstva. Konkurencija je brutalna — od ostalih mega-konstelacija poput Amazona Kuiper projekta, do 5G i optičkih kabela na dnu oceana. A potrošač?
On želi jeftin, brz internet. Nije mu bitno dolazi li signal iz svemirske kante boje ili iz uređaja koji izgleda kao wok. Starlink trenutno gubi novac, a put do profitabilnosti je dug i neizvjestan. Za burzu, koja je nestrpljiva i kratkog daha, Starlink može biti onaj neposlušni teenager koji troši obiteljski budžet, a ne heroj priče.
Zašto onda sada? Zašto pokušati izvesti IPO upravo u trenutku kada kamate više nisu nula, kada se "jeftini novac" era završava, i kada investitori postaju malo manje entuzijastični prema tehnologijama koje sagorijevaju gotovinu kao da je besplatna? Odgovor je možda jednostavniji nego što se čini: likvidnost. Nakon što je kupio Twitter, pardon, X, Musk je u financijskom škripcu koji bi posramio i najvećeg kockara u Macauu.
Njegov osobni dug je ogroman, a vrijednost njegovog kolaterala (uglavnom dionica Tesle) je podložna divljim oscilacijama. SpaceX IPO bi mogao biti najveća gotovinska injekcija u povijesti, ne za kompaniju, nego za njenog osnivača. To je klasičan potez: pretvoriti društveni kapital (povjerenje, mit, priču) u stvarni, tekući, upotrebljivi kapital. Ima li ikoga tko misli da će novac od IPO-a ići prvenstveno na razvoj novog motora Raptor 3?
Ili će ići na podmirenje osobnih obveza i financiranje drugih, još spekulativnijih, poduhvata? Za prosječnog investitora, ovo je najopasnija vrsta igre: ulog u legendu. Kupuješ nešto što je više ideja nego tvrtka. Vjeruješ da će čovjek koji je redefinirao automobilsku i svemirsku industriju moći to učiniti i dalje, bez obzira na sve prepreke.
Ali povijest tehnologije prepuna je legendi koje su izgorjele pri ulasku u atmosferu javnog tržišta. WeWork je bio legenda o preoblikovanju radnog prostora, dok nisu ljudi otvorili knjige i vidjeli da je to samo uredski posao s ogromnim gubicima. Uber je još uvijek legenda o preoblikovanju prijevoza, iako je teško pitanje hoće li ikada biti konzistentno profitabilan. Javno tržište je nemilosrdan alhemičar: pretvara zlato priče u olovo stvarnih brojki vrlo, vrlo brzo.
A što s Hrvatskom u svemu ovome? Pa, zamislite da netko pokuša prodati 49% udjela u tvornici čakije u Podravini s projekcijom da će zauzeti 30% svjetskog tržišta začina do 2030. To bi se smatralo smiješnim, ili bi završilo u kategoriji financijskih prijevara. Ali kada se radi o raketama i svemiru, naši kriteriji kritičkog mišljenja nekako nestaju, zamijenjeni dječjim čuđenjem prema svemirskim brodovima.
To je opasno. To je znak da smo, kao kultura, prestali razlikovati između znanosti i science fictiona, između poslovnog plana i manifesta. SpaceX je postigao nevjerojatne stvari, ali to ne znači da vrijedi više od BDP-a Kanade. Konačno, postavlja se filozofsko pitanje: treba li uopće dopustiti da kompanije s tolikim strateškim i gotovo geopolitičkim značajem budu u potpunosti privatne, a kamoli da se njihove dionice prodaju na otvorenom tržištu?
Kada jedna kompanija kontrolira kritičnu infrastrukturu za američku nacionalnu sigurnost (lansiranje špijunskih satelita), globalne komunikacije (Starlink), i potencijalno buduću kolonizaciju drugih planeta, što to znači za demokratsku odgovornost? IPO će samo dodatno zakomplicirati tu jednadžbu, uvodeći milijune dioničara čiji je jedini interes profit, a ne dugoročno preživljavanje ili etika čovječanstva. To je recept za sukob interesa koji će uskoro izgledati kao mala svađa u usporedbi s njim.
Dakle, SpaceX se sprema za najspektakularniji ulazak na burzu u povijesti. Bit će to spektakl koji će kombinirati elemente znanstvenog sajma, rock koncerta i vatrometa. Mediji će pisati o "novoj eri", analitičari će dizati ciljne cijene, a mali ulagači će se natjecati da uhvate komadić budućnosti. Ali ispod svjetala reflektora i uzbuđenja, ostaje jedna jednostavna, neugodna činjenica: nitko ne zna koliko zapravo vrijedi san. siliconrepublic.com
Izvor: siliconrepublic.com Izvor: www.siliconrepublic.com Izvor: www.siliconrepublic.com
Zanima vas ovakva AI tehnologija?
RiNET gradi sovereign AI rjesenja za javni sektor i poduzeca - od civic intelligence do automatizacije nabave.
Kontaktirajte nas →
Komentari