Tri stotine četvornih metara novog sportskog prostora u Zametu
Grad Rijeka je otvorio novu dvoranu. Rečenica zvuči jednostavno, kao da je riječ o rutinskoj stvari. I jest — na papiru. Ali u svijetu gdje se svaka treća javna nabava za sportsku opremu rješava kao da je riječ o državnoj tajni, a ne o strunjačama i koševima, ovakva vijest ima težinu koju normalan čovjek ne može odmah procijeniti.
Tri stotine kvadrata. Postavi to u kontekst: to je više nego što imaju neki privatni fitness centri koji naplaćuju članarinu kao da prodaju ulaznice za koncert. To je površina na kojoj možeš istovremeno trenirati dvadesetak ljudi, ili jednu dobru ekipu za rukomet, ili — što je najvažnije — pedesetak klinaca koji bi inače sjedili doma i gledali u ekrane.
A gledanje u ekrane je upravo ono što industrija želi. Dok gradovi ulažu u beton i parkete, netko drugi ulaže milijarde u to da djeca ostanu doma. Da imaju razlog ne izaći van. Da im treba pretplata za svaki oblik zabave. Dvorana je, u tom smislu, direktna suprotnost svemu što današnje tržište promovira — ona je prostor koji ne generira podatke, ne prodaje oglase i ne traži da se logiraš.
Naravno, uvijek se nađe netko tko će reći: "A zašto nisu napravili parking?" Ili: "A zašto nisu obnovili ono staro?" Ili: "A zašto nisu dali pare u škole?" Ta pitanja su legitimna koliko i beskorisna, jer ne shvaćaju jednu stvar — infrastruktura se ne gradi za jučer, nego za sutra. A sutra će Rijeka imati više ljudi koji žele sport nego danas.
Kad sam sredinom devedesetih spajao Kvarner Net, svaki novi server je bio kao ova dvorana. Ljudi su pitali: "A zašto trebamo još jedan server?" Zato što će sutra trebati još jedan, pa još jedan, pa još deset. Isto vrijedi i za sportske prostore. Ne vidiš potrebu danas, ali kad je izgradiš, ljudi dođu. To nije rocket science, to je osnovno planiranje koje ova zemlja rijetko prakticira jer je previše zauzeta gašenjem požara koje je sama zapalila.
Dvorana od tri stotine kvadrata neće riješiti problem pretilosti, neće smanjiti broj ovisnosti o ekranima i neće odgojiti novog Kukoča. Ali je jedan od onih malih koraka koji, kad ih zbrojiš, naprave razliku između grada u kojem se živi i grada u kojem se samo preživljava. Jer grad nisu samo ceste i kanalizacija. Grad su i mjesta gdje ljudi mogu biti zajedno, raditi nešto fizički, osjećati se kao dio nečega.
I tu dolazimo do onoga što me jebeno živcira u cijeloj priči. Otvaranje dvorane je vijest koja bi trebala biti normalna, svakodnevna, dosadna. Trebala bi biti toliko česta da je novinari prestanu pokrivati jer "opet neka dvorana". Ali nije. Jer u Hrvatskoj se infrastruktura gradi sporo, skupo i često loše. Jer je svaka javna nabava potencijalni skandal. Jer su rokovi iluzija, a budžeti početna točka pregovora.
Zato svako otvaranje, pa i ovo od tri stotine kvadrata, postaje događaj. Zato se režu vrpce, drže govori, slikaju fotografi. Jer je to rijetkost. Jer je to iznimka koja potvrđuje pravilo da je u ovoj zemlji normalno samo ono što ne radi.
Dvorana je dobra vijest. I to je u redu. Ponekad treba stati i reći: ovo je dobro. Ovo je napravljeno kako treba. Ovo će koristiti ljudima. Nije sve propalo. Nije svaki projekt korupcija. Nije svaka odluka glupa.
Ali nemojmo se zavaravati. Tri stotine kvadrata je kap u moru potreba. Rijeci treba deset ovakvih dvorana. Isto toliko igrališta. Isto toliko bazena. Isto toliko svega. Jer dok mi otvaramo jednu dvoranu, negdje drugdje grade tri. I to ne zato što su pametniji, nego zato što su shvatili da je infrastruktura investicija, a ne trošak.
Dok mi gledamo u tu jednu dvoranu i osjećamo se dobro zbog nje, netko drugi gleda u planove za idućih deset i osjeća se loše jer su premali. To je razlika između kulture koja slavi svaki korak i kulture koja normalno hoda.
Dvorana je otvorena. Vrata su širom. Sportaši ulaze. Klinci trče. Roditelji se smiješe. To je slika koja vrijedi više od bilo koje strategije digitalne transformacije ili pametnog grada. Jer pametan grad nije onaj koji ima najbrži internet, nego onaj u kojem ljudi imaju razlog izaći iz kuće.
Internet je dobar. Ali znoj je bolji.
Izvor: riportal.net.hr
Zanima vas ovakva AI tehnologija?
RiNET gradi sovereign AI rjesenja za javni sektor i poduzeca - od civic intelligence do automatizacije nabave.
Kontaktirajte nas →
Komentari